Mostar
Grad na Neretvi
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini, kulturno i privredno središte Hercegovine te upravno sjedište Hercegovačko-Neretvanskog kantona. Ime je dobio po čuvarima mostova (mostarima), na obalama rijeke Neretve. Grad je poznat po čuvenom Starom mostu, izgrađenom u 16. vijeku, kojeg su srušile snage HVO-a 9. novembra 1993., da bi nakon rata 2004. godine most ponovo bio izgrađen. Stari most je prvi kulturni spomenik u Bosni i Hercegovini koji se nalazi na UNESCO-voj listi zaštićenih spomenika kulture svijeta
Grad je najveći urbani centar u Hercegovini i peti grad po veličini u Bosni i Hercegovini. Prema popisu iz 1991. godine imao je 75.865 stanovnika. Danas je broj stanovnika u samom gradu nešto manji i iznosi 64.301. U cijeloj općini, prema procjenama Zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine iz 2009. godine, ukupno živi 111.186 ljudi.[1] Okolina urbane zone je veoma naseljena, sa bogatim naseljima poput naselja Potoci (2921 stanovnika 1991. god.), Vrapčići (3461 stanovnika 1991. god.), i Rodoč (4499 stanovnika 1991. god.)
Stari most je prvi kulturni spomenik u Bosni i Hercegovini koji se nalazi na UNESCO-voj listi zaštićenih spomenika kulture svijeta
Slikovite planine, Neretva kao žila kucavica,
primorski pojas
i plavo more daju joj osebujnu i neponovljivu ljepotu.
Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine, čije sjeverozapadne granice nisu do kraja određene. Prijevoj Ivan Sedlo (959 m) između planina Bitovnje i Bjelašnice povezuje dvije velike cjeline države: naseljeniju te šumama i obradivim zemljištem bogatiju Bosnu na sjeveru, i manju, krševitu Hercegovinu na jugu
Nekada je Hercegovina bilo puno veće područje. Imotski i cijelo Imotsko polje pripadalo je Hercegovini sve do 1717., kada ga mlečani osvajaju. Današnja granica zapadne Hercegovine prema Imotskoj krajini utvrđena je Požarevačkim mirom 1718. Dio istočne Hercegovine (Nikšić) pripao je Crnoj Gori 1878. kongresom u Berlinu. Krajevi istočne Hercegovine: Nikšić, Žabljak, Pljevlja i dr. koji danas pripadaju Crnoj Gori, nazivaju se Starom Hercegovinom. Danas se odvijaju sudski postupci o povratku barem malog dijela nekadašnje Hercegovine Bosni i Hercegovini od Crne Gore
Hercegovina je istovremeno i planinska i nizinska i primorska i kontinentalna. Slikovite planine, Neretva kao žila kucavica, primorski pojas i plavo more daju joj osebujnu i neponovljivu ljepotu. Na relativno malom prostoru susrećemo bogatstvo reljefnih i geoloških oblika, krajolika i vegetacije, raznovrsnu floru i faunu, te jedinstvene povijesne i kulturne spomenike: dva prelijepa parka prirode, Hutovo blato i Blidinje, koje svakako vrijedi upoznati;Neum, kao primorsko odredište, te Mostar, koji je političko, gospodarsko, financijsko i kulturno središte
Predslavenska historija Narod koji je naseljavao Hercegovinu prije dolaska Slavena bili su Iliri. Pretpostavlja se da su Iliri na ova područja došli oko 2000. god. pr. Kr. Iliri su bili poznati planinski ratnici. Osmansko razdoblje Osmanlije su bili prvi koji su počeli rabiti naziv Hercegovina za ovo područje. Bosanski beg Isa-beg Isaković naziv Hercegovina spomenuo je u pismu iz 1454.
